Novosti #15
- prijateljima Prostora Duha -

U OVOM BROJU NOVOSTI:

Prijavi se za buduće Novosti

Bookmark and Share

FacebookDodaj PD kao "fan page" na svoj Facebook

TweeterPrati PD na svom Twitter-u

Cvjetnicom ili Nedjeljom Muke Gospodnje započeo je Veliki tjedan. Crkva na Cvjetnu nedjelju obilježava Isusov trijumfalni ulazak u Jeruzalem u dane prije Pashe. Na ulasku u grad narod je dočekao Isusa mašući palminim i maslinovim grančicama i rasprostirući svoje haljine putem kojim je išao jašući na magarcu. Isus biva slavljen, Njemu se kliče.

Nismo li i mi slični narodu koji kliče Isusu pri ulasku u Jeruzalem onda kada sve ide prema našem planu, kada nam životne okolnosti i trenutna situacija odgovora i donosi nam koristi. No, u trenutku kada se te iste okolnosti okrenu protiv nas, te nas život iznenadi nekom bolešću, tragičnim gubitkom voljene osobe ili sličnom situacijom tada smo sličniji rulji koja viče Bogu: 'Raspni, raspni ga'. U tim i takvim trenutcima ljuti smo na Boga jer ne poštuje naše planove od kojih mi tvrdoglavo ne odustajemo smatrajući kako mi, ipak, znamo najbolje što nam treba. Sjetimo li se, možda, da u tim trenutcima i mi pomažemo zabiti čavao dublje u Isusove ruke...

Obredi Velikoga četvrtka, Velikoga petka i Velike subote pozivaju nas da s osobitom pozornošću slušamo Riječ, pratimo događaje, uronimo u Isusovu muku. Pokušajmo s Isusom razapeti naše grijehe, loše navike, boli i rane koji su nam drugi, namjerno ili nehotice, zadali. Ostavimo na križu naše predrasude, krive slike o Bogu, bližnjima i nama samima. Predajmo Isusu na križu naše želje, snove, molitve i molbe. Isus, unatoč pogrđivanju rulje, psovkama, padovima, težini križa, nije posustao, već ustraje do kraja. Vjeruje Ocu!

Možemo li i mi sve naše sumnje, pitanja, nade predati Isusu kako bismo ovaj Uskrs započeli novi život djece Božje čije su haljine bijele jer su oprane u krvi Jaganjca.

Završavam ove uvodne misli Molitvom suradnika Majke Terezije iz Japana:

Gospodine, 
kad sam gladan, pošalji mi nekoga koga treba nahraniti,
kad sam žedan, pošalji mi nekoga koga treba napojiti,
kad mi je hladno, pošalji mi nekoga koga treba ugrijati,
kad sam žalostan, pošalji mi nekoga koga treba utješiti,
kad mi moj križ oteža, daj da ga nosim zajedno s križem drugoga,
kad sam u oskudici, vodi me nekome tko je potrebit,
kad nemam vremena, pošalji mi nekoga da mu pomognem,
kad sam ponižen, daj mi prigodu da nekoga hvalim,
kad sam obeshrabren, pošalji mi nekoga da ga ohrabrim,
kad me ne razumiju, daj mi nekoga koji traži moje razumijevanje,
kad sam napušten, pošalji mi nekoga da se za nj brinem,
kad mislim samo na sebe, svrati moju pozornost prema drugom.
I tako ću imati život vječni, život ljubavi.

Marijana

 


Velika simfonija života

križ
Svaki kršćanin slavi Krista koji je uskrsnuo i radosno vjeruje u svoje vlastito uskrsnuće.

Mi, današnji slavljenici Kristova uskrsnuća, dio smo duge rijeke vjernika. Živi tok uskrsne tradicije nije presušio ni u jednome svome povijesnom trenutku. Uvijek je bujao i sačuvao svoj kontinuitet od samoga svoga izvora.  Premda je ta uskrsna rijeka privlačna u svim dijelovima svoga putovanja kroz povijest,  razumljiva je želja da se ode što bliže njenu izvoru. Pisac najranijih novozavjetnih tekstova, apostol Pavao, nudi nam za to izvrsnu uslugu. Na nekoliko trenutaka, otplovit ćemo s apostolom naroda kao vodičem niz povijesnu vazmenu rijeku slavljenika.

Glavni grad Ahaje, Korint, s dvjema lukama na dva mora, raskrižje putova između istoka i zapada, bio je u Pavlovo vrijeme, jedan od najprosperitetnijih gradova tadašnjega svijetu. U svome prvom pismu Korinćanima Pavao zajednici daje upute o kršćanskoj slobodi, braku i celibatu, o slavljenju euharistije, o karizmama… A zatim, u jednom trenutku, u istome pismu, ne piše više svoje vlastite riječi, nego ih podsjeća na nešto što naziva tri puta za redom radosnom viješću (1 Kor 15,1s). To je kratka ispovijest vjere, credo, koji sadrži temelj njihove vjere, srce njihova kršćanskoga identiteta, po čemu oni jesu to što jesu. Tu je dragocjenost Pavao sâm primio, a onda ju je vjerno predao zajednicama koje je osnivao. 

Ispovijest (1 Kor 15,3-7) ima dva skladna dijela s po tri sastavnice. Pogledajmo najprije tri sastavnice prvog dijela te ranokršćanske ispovijesti (rr. 3-5):
I. "Krist umrije za grijehe naše po Pismima”: Smrt Kristova, koja se dogodila zbog nas i za nas, upravo je u takvom, otkupiteljskom smislu, najavljena u svetopisamskim tekstovima o Gospodnjem patničkom sluzi (usp. Iz 53,4-5).
II. "Bî pokopan": Isus je iskusio stvarnu smrt. Grob, u koji bio pokopan i u kojem je tri dana počivao, jest konkretan podsjetnik gdje je bio položen onaj koji je preminuo na križu.
III. "I uskrišen treći dan po Pismima": Pokopani Krist nije ostao u grobu. Uskrsnuo je. Dvije riječi "treći dan" priopćuju dvoje: tako je najavljeno u Svetom pismu (usp. Hoš 6,1-2; Jon 1,17-2,2), ali takvo je i povijesno sjećanje onih koji su "vidjeli" da je onaj koji je bio pokopan – uskrsnuo, koji je bio mrtav – da to nije više, nego je živ.

Upravo stvarnost da je Krist, koji je umro za sve nas, opet živ, ističu sastavnice drugog dijela istoga ranokršćanskog creda. Da bi izrekao takvu neizrecivu istinu Pavao se služi tzv. teološkim pasivom koji označava božanski zahvat pred ljudskim bićem. Na hrvatskom obično to izričemo riječju "ukazati se". Tri puta se navodi u ispovijesti da se živi uskrsli Krist ukazao stvarnim, poznatim, konkretnim osobama:
I. "Ukaza se Kefi, zatim dvanaestorici",
II: "Potom se ukaza braći, kojih bijaše više od pet stotina zajedno",
III. "Zatim se ukaza Jakovu, onda svim apostolima".

Kršćani današnjega vremena i svih vremena ne mogu biti nikada dovoljno zahvalni Pavlu. Zahvaljujući baš njemu imaju maloprije spomenuti ranokršćanski credo.

Krist je živ i on vlada. To je kršćanska vjera i pjesma. Kakvo je kršćansko slavljenje Krista koji je uskrsnuo i koji vlada? Pavao daje odgovor na to pitanje. Na kraju ranokršćanske ispovijesti vjere, koju smo malo prije čitali, Taržanin neočekivano dodaje: "Najposlije, kao nedonoščetu, ukaza se (Uskrsli) i meni" (1 Kor 15,8). Tom izjavom, bez sumnje, Pavao misli i na svoj susret s Kristom pred Damaskom. Zašto to nije izričito rekao? Zato da se ne bi čitatelj zaustavio na tome događaju kao na nečemu što se tiče samo nekoga drugoga.

Pavao zapravo tom rečenicom kaže ono što je sržno u načinu vjerovanja i slavljenja Kristova uskrsnuća. Poput Pavla, svaki se kršćanin uključuje i ugrađuje u vjeru koja teče rijekom žive tradicije od samoga trenutka Kristova uskrsnuća. Svaki kršćanin postaje dio te vjere. On slavi Krista koji je uskrsnuo i radosno vjeruje u svoje vlastito uskrsnuće. S Kristom ide kroz život, umire u Kristu, i zna da će uskrsnuti.

Još jednom, sada glazbenom slikom, pokušajmo reći kako kršćani slave Kristovo uskrsnuće. Kršćani nisu gledatelji koji iz gledališta oduševljeno plješću najizvrsnijem virtuozu, Uskrslome, koji je na pozornici. Ne tako! Slavljenici Kristova uskrsnuća čine s njim veliki vazmeni orkestar. Oni već sada, svojim življenjem i djelovanjem, sudjeluju u stvaranju jednoga novoga svijeta (usp. Otk 21,5) koji je započeo Kristovim uskrsnućem. Skladaju na taj način glazbu Uskrsnuća, izvode veliku simfoniju života koja treba zahvatiti sav univerzum.

p. Pero Vidović, SJ

na vrh ::


Prostor Duha i ja

DVonline

Nekako se već udomaćila ideja da u Novostima Prostora Duha jedno od nas, koji smo angažirani na ovoj stranici, podijelimo svoje misli i razloge zašto smatramo važnim i vrijednim uložiti napor oko nje.

Uvjerena sam kako i sami imate iskustvo da je u današnjem vremenu, kada nas prati ubrzani tempo i sve veća razina stresa, uz obaveze vezane za obitelj, zajednicu, posao, izazov naći vremena za neki hobi ili aktivnost kojom se smatrate vrijednom baviti. S druge strane, mnogi stručnjaci naglašavaju kako je važno naći u životu nešto što nas, uz svakodnevne brige i obaveze, oplemenjuje, nešto čime se dalje nastavljamo izgrađivati, nešto što nas veseli. Za neke je to, možda, planinarenje, netko se bavi ribolovom, cvjećarstvom dok će oni kreativniji posegnuti za slikarstvom, kiparstvom ili nekim drugim kreativnim načinom izražavanja vlastite osobnosti. Slobodni smo izabrati, svatko prema svojim željama, vještinama i potrebama. Upravo je ta sloboda bitno obilježje ljudskosti i čovjekova dostojanstva.

Ta ista sloboda, pak, podrazumijeva i odgovornost. Na internetu, tom izuzetno moćnom sredstvu komunikacije, nude se mnogi i doista različiti sadržaji. Tehnologija čijem ubrzanom razvoju svakodnevno svjedočimo donosi paletu novih mogućnosti, čini pristup mrežnim stranicama različitih sadržaja vrlo jednostavnim, ali skriva u sebi mnogobrojne potencijalne opasnosti.

Hrvatska biskupska konferencija u dokumentu Crkva i mediji, iz 2006., ističe kako postojeće okolnosti zahtijevaju od Crkve bolje poznavanje i otvorenije prihvaćanje sredstava društvenih komunikacija koja uvelike utječu na cjelokupno društvo uzrokujući na svim razinama duboke promjene. Upravo je te promjene Crkva dužna stalno osluškivati i pratiti jer je to preduvjet da bi mogla ispuniti svoje poslanje.

I papa nas, u ovogodišnjem dokumentu za Svjetski dan sredstava društvenih komunikacija, poziva: Istina evanđelja nije nešto što može biti predmet potrošnje ili površnog korištenja, već je dar koji zahtijeva slobodni odgovor. I kada se naviješta u virtualnom prostoru web mreže, evanđelje uvijek zahtijeva da se ucjepljuje u stvarni svijet i da dođe u doticaj s konkretnom braćom i sestrama s kojima dijelimo svakodnevni život.

I upravo u svemu navedenomu leže razlozi zašto ja surađujem na stranici Prostor Duha. Svi smo, naime, pozvani naviještati Radosnu vijest na način koji odgovara duhu vremenu uz uvjet da ta ista Riječ ne bude ničim umanjena ili kompromitirana. Drugi su razlog mailovi koji stižu na našu adresu, a u kojima vi dijelite s nama svoje životne poteškoće, tražite molitvenu podršku za svoje nakane, želite naći odgovore na svoja pitanja… Zahvaljujući stranici Prostor Duha i vama i ja sam preispitivala (i to još uvijek činim) neke svoje stavove, mišljenja, uvjerenja. Uvjerena sam kako do toga ne bi došlo da nisam imala prilike čitati kako i vi, u svojim mailovima, preispitujete neke svoje stavove i hrabro tražite odgovore i vjeru čak i u situacijama kada sumnjate, prihvaćate kada ne razumijete Božju volju.

Hvala što dijelite svoje živote, svoje radosti i poteškoće, s nama, sa mnom – neizmjerno ste obogatili moj život. U molitvi s vama i za vas…

Marijana

na vrh ::


Novi isusovački provincijal

p. Ante Tustonjić
p. Ante Tustonjić

P. Adolfo Nicolas, vrhovni poglavar Družbe Isusove, imenovao je 2. travnja p. Antu Tustonjića novim provincijalom Hrvatske pokrajine Družbe Isusove.

P. Tustonjić rođen je 7. prosinca 1969. godine u Vukovaru. Osnovnu školu pohađao je u Višnjevcu pokraj Osijeka. U Družbu Isusovu stupio je godine 1989. Studij filozofije završio je na Filozofskom fakultetu Družbe Isusove u Zagrebu, a studij teologije na Teološkom studiju Filozofsko-teološkog Instituta Družbe Isusove u Zagrebu - afiliranom PUG u Rimu. Za svećenika je zaređen 1999.

P. Ante je, kao suradnik, radio na Hrvatskom programu Radio Vatikana u Rimu. U sklopu Jesuit Refugee Service (JRS) vodio je brigu za izbjeglice u Bosni i Hercegovini. Bio je kapelan u župi sv. Ignacija u Sarajevu, te odgojitelj bogoslova u Kolegiju na Jordanovcu. Na PUG u Rimu pohađao je poslijediplomski studij iz biblijske teologije, te na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa u Zagrebu poslijediplomski studij iz menadžmenta. Od 2006. obavljao je službu ekonoma Hrvatske pokrajine Družbe Isusove. Dužnost provincijala preuzet će od p. Ivana Kopreka početkom rujna ove godine.

Preporučujemo novoga provincijala u molitve, a sjetimo se tražiti Božje milosti da podari nova, dobra, zvanja Družbi jer čitamo u Pismu: "Žetva je velika, ali radnika malo. Molite, dakle, gospodara žetve da radnike pošalje u žetvu svoju." (usp. Lk 10,2)


na vrh ::


Hodočašće Majci Božjoj Bistričkoj

Majka Božja Bistrička

Ovim putem vas podsjećamo kako će se već tradicionalno, šesto po redu, hodočašće isusovaca, prijatelja i dobročinitelja Družbe Isusove u Hrvatsko nacionalno svetište Majke Božje Bistričke, ove godine održati 15. svibnja.

Pozivamo sve koji su u mogućnosti da nam se, taj dan, pridruže u ovoj molitvi. Svečano euharistijsko slavlje započet će u 11.00 sati dok ćemo pobožnost križnoga puta zajedno moliti u 15.00 sati.

Ukoliko ste zainteresirani za ovo hodočašće za sada si zabilježite datum, a dodatne detaljne informacije o mjestu i vremenu polaska moći ćete, na vrijeme, pronaći na našoj Facebook stranici (www.facebook.com/prostorduha).

na vrh ::


Papa Benedikta XVI. i World Wide Web

kamencicOkomito.jpg

Ove godine papa osobitu pozornost, u svojoj poruci povodom 45. Svjetskog dana sredstava drušvenih komunikacija koji se slavi 05. lipnja, pridaje različitim društvenim mrežama koje imaju sve više i više aktivnih članova. U poruci se ističe kako komunikaciju Internet mrežom predvodi val velikih kulturnih i društvenih promjena. Nove tehnologije ne mijenjaju samo način komuniciranja, već komunikaciju u njoj samoj, zbog čega se može reći da prolazimo kroz razdoblje goleme kulturne preobrazbe. Zahvaljujući tom načinu širenja informacijâ i spoznajâ javlja se novi način shvaćanja i razmišljanja s, do sada, nezabilježenim mogućnostima za uspostavu odnosa i izgrađivanje zajedništva.

Pred nama se otvaraju sve donedavno nezamislivi obzori; oni pobuđuju u nama divljenje zbog mogućnosti koje pružaju nova sredstva i, istodobno, nameću na sve urgentniji način niz razmišljanja o značenju komunikacije u digitalnom dobu.

Kao i svaki drugi plod ljudskog uma nove komunikacijske tehnologije moraju se staviti u službu cjelovitog dobra osobe i čitavoga čovječanstva. Ako ih se mudro koristi one mogu pridonijeti zadovoljavanju želje za smislom, istinom i jedinstvom što je najdublja težnja ljudskog bića.

Ta je dinamika novog načina komunikacije pridonijela novom vrednovanju komunikacije koju se promatra, prije svega, kao dijalog, razmjenu, zajedništvo i stvaranje pozitivnih odnosa.

U traženju nekoga s kojim će dijeliti iskustv, u potrazi za "prijateljstvom", čovjek se susreće sa izazovom da bude autentičan, vjeran samome sebi i da ne podlegne iluziji izgrađivanja umjetnog javnog "profila", umjetne slike sebe.

Nove tehnologije omogućuju ljudima da se susreću onkraj granica prostora i samih kultura otvarajući tako potpuno novi svijet mogućih prijateljstava. To je velika mogućnost, ali to zahtijeva također veću pozornost i svijest o mogućim opasnostima.

Tko je moj "bližnji" u tome novom svijetu? Uvijek je važno podsjećati da virtualni kontakt ne može i ne smije zamijeniti izravni ljudski kontakt sa osobama na svim razinama našega života.

Papa ističe kako ljudi razmjenom informacija na webu već dijele same sebe, svoj pogled na svijet, svoje nade, svoje ideale. Kada se naviješta u tom istom, virtualnom prostoru, evanđelje uvijek zahtijeva da se ucjepljuje u stvarni svijet i da dođe u doticaj s konkretnom braćom i sestrama s kojima dijelimo svakodnevni život.

U tim novim okolnostima i s tim novim oblicima izražavanja vjernik je ponovno pozvan dati odgovor svakome koji zatraži razlog nade koja je u njemu (usp. 1 Pt 3, 15).

Ovogodišnjom porukom papa poziva kršćane da se s povjerenjem, svjesnom i odgovornom kreativnošću uključe u mrežu odnosâ koju je omogućilo digitalna era. Web pridonosi razvoju novih i složenijih intelektualnih i duhovnih obzora kao i novih oblika zajedničke svijesti. I na tome smo polju pozvani, piše papa, naviještati našu vjeru da je Krist Bog, Spasitelj čovjeka i povijesti, Onaj u kojem sve postiže svoju puninu (usp. Ef 1, 10).

Papa Benedikt XVI.

Cjelovit tekst papine poruke na hrvatskom jeziku možete naći na linku

na vrh ::


Preporuka: Mijo Nikić "Krive i prave slike Boga"

Krive i prave slike Boga
Autor polazi od konstatacije da je za plodni vjerski duhovni život nužno potrebno imati u sebi pravu sliku Boga.

U izdanju Zaklade biskupa Josipa Langa isusovac p. Mijo Nikić objavio je predavanje u obliku malene knjižice od nekoliko desetaka stranica. Iako formatom i brojem stranica na prvi pogled navedeno djelo ne spada u nešto što bismo nazvali kapitalim djelom, na svojim stranicama ova knjižica otkriva pravo bogatstvo koje svakome može pomoći u razvijanju i produbljivanju osobnog molitvenog života. Tek kada si posvijestimo neke predrasude, krive slike, možemo raditi na njihovom otklanjanju.

Čitamo tako: Za našu vjeru, nadu i ljubav prema Bogu, Ocu našem nebeskom, nužno je imati u svojoj duši pravu sliku Boga.

Autor piše o korijenima religioznosti i činiteljima koji doprinose razvoju te iste religioznosti kod svakoga čovjeka. To su: ambijent, intelektualni razvoj i afektivnost. Nastavlja s nabrajanjem i objašnjavanjem, na svima razumljiv način, krivih odnosno iskrivljenih slika Boga. Tako možemo čitati o Nemoćnom bogu, Nemilosrdnom i okrutnom bogu, Nezainteresiranom bogu, Trgovačkom bogu i drugim slikama stvorenima pod utjecajem nekih naših nepovoljnih osobnih životnih iskustava i okolnosti. O. Nikić bavi se i pravim slikama Boga pa upoznajemo Svemoćnog Boga, Milosrdnog i Zainteresiranog Boga, Boga koji bezuvjetno ljubi, Boga koji poštuje ljudsku slobodu… Bog Biblije jest Bog za čovjeka, Bog koji se čovjeku saopćava, koji mu ide u susret, Bog koji neizmjerno ljubi.

Ova nas knjižica želi pozvati da neprestano i aktivno razbijamo svoju, čisto ljudsku predodžbu o Bogu, te se trudimo usvajati onu sliku Boga koju nam je navijestio i svojim životom pokazao Isus Krist. Nemojmo zaboraviti kako je naš Bog onaj koji se voli igrati i šaliti.

www.zbjl.hr

na vrh ::


Dojmovi posjetitelja

I
u ovim Novostima Prostora Duha donosimo neke od dojmova koji su pristigli na našu adresu. Ostale možete pronaći ovdje: www.prostorduha.net/dojmovi

Jednostavno se radujem zajedništvu u Prostoru Duha.
              Hrvoje, Zadar

Blagoslovljeni, ovo su predivne stranice učenja i mira.
              Štefica

Hvala Vam što postojite. Puno mi značite i pomažete. Uz Božju pomoć samo tako nastavite. Sretno!
              Antonija, Omiš

Hvaljen Isus i Marija!
Čestitam Vam na Vašim i našim divnim stranicama koje su pravo osvježenje jer naglašavaju bitno u našem svakodnevnom životu.

              Davor

Iz dana u dan Vaše me stranice uveseljavaju, smiruju i ulijevaju mi snagu! Hvala Vam na svemu, hvala što postojite!
              Ivica

Dragi urednici Prostora Duha! Hvala za svaku poslanu stranicu molitve Bogu, razmišljanja, tekstova, pjesama i svega što nam šaljete. Puno puta zapadnem u krizu, ali kroz molitvu i s molitvom pokušavam se izdići iz "svakidašnjeg blata" i krenuti dalje.
               Zdenka, Đakovo

Svako jutro kada dođem na posao, otvorim vašu stranicu pročitam i makar za jednu riječ se uhvatim, kao npr. kako zdepasto drvo rukama kipara može postati zadivljujuća umjetnina, pa se i ja predajem Isusu u ruke da me oblikuje i da iz dana u dan barem malo sličim Njemu. Sasvim sigurno je, da bez molitve, ali molitve iz predanog srca ne bih mogla niti disati, niti hodati. Ne mogu zamisliti da bi mi prošao darovani dan, a da se ne podružim s mojim Prijateljem. Koji god bili "problemi" odmah si posvijestim, pa ja sam Tvoja miljenica i znam da ćemo Ti i ja to riješiti i uistinu tako bude, ili npr. pa ja sam Tvoje dijete, nisam iznikla u nekom vrtu, niti su roditelji u tom času baš htjeli mene ovakvu, nego ja sam Tvoja i Ti si me svojim rukama spustio u roditeljsko krilo. I, zašto bih se onda toliko brinula oko bilo čega. Čitajući Sveto Pismo, nailazim često u tekstu, kako se je Isus povlačio na samotno mjesto i molio, dakle, razgovarao je sa svojim Ocem. I, tako ohrabren Očevom milošću i ljubavlju, mogao je ići među mnoštvo ljudi i činiti čuda. To mi je jedan od primjera, da, dok god putujem ovom zemljom *molitva-razgovor* mora mi biti na prvom mjestu kako ne bih obljutavila, potamnila.
              Marina

www.prostorduha.net/dojmovi

na vrh ::


Završna riječ

Isus Krist je poslušan volji Očevoj uzeo tijelo, ponizio sama sebe i podnio sramotu križa. Udijelio nam Gospodin milost da po ovome Uskrsu i mi slijedimo uzor Njegova poniženja, s Njime zajedno trpimo i postignemo slavu uskrsnuća iako svojim djelima to ne zaslužujemo.

Sretan, blagoslovljen, Uskrs tebi i tvojim milima i dragima žele,

Miroslav, Tvrtko, Višeslav i Marijana

 
na vrh ::